© www.trpezi.eu 
Bihor & Studije Bihor i Forum Bihor i Običaji Bihor i Priče Bihor i Slike Bihor i Pisci Bihor i Doktori Nauka Bihor i Đžamija Bihor i Svadbe Bihor i Recepti Bihor i dječije igre Bihor i dječiji snovi Bihor i Arhelogija Bihor i Turizam Bihor i Planine Bihor i Dijaspora Bihor i Škole KUD “BIHOR” F.K. “PETNJICA” Bihor i knjiga utisaka Etno naselje “TRPEZI” E.D. “POPČA” Trpezi etno selo Radmanska Klisura Muzika Kontakt Arhiva Moj Kutak www.trpezi.eu Bihor Dobro došli u Bihor
.
Bihor Susret Sa Zavicajem

Kreiraj svoju značku
Bihor Petnjica Trpezi Vrbica Tucanje Savin Bor Javorova Kalica 25° Ekološko Društvo Popča E. D.  Popča
Haćim Duraković, predsjednik Ekološkog društva "Popča" iz Petnjice  Za Ekološko društvo "Popča", iz Petnjice se često kaže - da je jedno od najagilnijih na sjeveru Crne Gore. I s pravom. Jer, nema danas nijedne teme iz života Bihora i njegovih sela, ali i čitavog sjevera naše zemlje, a da se ne čuju njihov glas i njihovi argumenti. Tako je i ovih dana, kada je na dnevnom redu - Prostorni plan Crne Gore. Ekolozi iz "Popče" predlažu da se na rječici po kojoj su oni dobili ime, na kojoj je nekad bilo preko sto vodenica, izgradi lanac malih elektrana, odnosno da se predvidi izgradnja magistrale od Bioča kod Berana, preko Petnjice do Rožaja, koja bi kako kažu "ovamo vratila život"...     Ipak, naša riječ se često i ne čuje dovoljno kaže Haćim Duraković, agilni predsjednik Ekološkog društva "Popča", široj javnosti, poznat i kao jedan od najstarijih udarnika u Crnoj Gori. Izgleda da je ona narodna "daleko od očiju - daleko od srca" kod nas odomaćila. Jer, odavno smo zaboravljeni. A svi kažu - prekrasni predjeli, idealni uslovi za razvoj turizma. Međutim, od toga se ne živi. Nama trebaju novi putevi, pogoni za razvoj turizma, fabričice zdrave hrane, mini-elektrane, pogoni šumskog bilja, pogoni za otkup viškova, nove autobuske linije...     Živimo u ekološkoj državi, pa bi u skladu sa tim trebali i da se ponašamo i da radimo... Ovako počinje pismo Ekološkog društva "Popča" iz Petnjice, koje je juče stiglo u našu redakciju a koje su potpisali Haćim Duraković, predsjednik ovog Društva i Hamzo Muratović, predsjednik njegove podgoričke Podružnice. Oni predlažu da se na rijeci Popči, prekrasnoj "Tarinoj posestrimi" i njenim pritokama izgradi lanac mini-elektrana, koje bi, kako pišu dvojica ekologa, prosto preporodile ovaj lijepi ali zapostavljeni kraj. Bio nam je to i povod za kraći razgovor sa dvojicom ekologa. Ekološko društvo "Popča" iz Petnjice okuplja samo istinske zaljubljenike u prirodu, kaže njegov predsjednik Duraković. U posljednjih nekoliko godina mi smo inicirali nekoliko projekata čiji je krajnji cilj bio da se ljepote Popče, Gornjeg Bihora i čitavog ovog kraja što više približe posjetiocima. Jer, naše neopravdano zapostavljeno područje je idealno za razvoj planinskog, seoskog i eko-turizma i turisti će ga po našem mišljenju tek otkriti. Ipak, u jednom se svi slažemo - mini elektrane su budućnost Gornjeg Bihora. U tome se slažu i stručnjaci i obični građani, kažu Duraković i Muratović. Ekološko društvo "Popča" smatra da potencijale sliva rijeke Popče treba iskoristiti po principu "sa turbina u flaše", a da bi se taj cilj ostvario Društvo se obratilo Centru za hidroelektrane pri Mašinskom fakultetu u Podgorici. Ta visokostručna institucija sa zadovoljstvom je prihvatila naš zahtjev i izrazila želju za čvršćom saradnjom na čemu smo im zahvalni. Oni su nam potvrdili da region Gornjeg Bihora može poslužiti kao region za demonstraciju pilot - postrojenja budućih mini hidroelektrana. Osim toga, ova tema je u Crnoj Gori sve prisutnija. Nedavno je Vlada Crne Gore usvojila Akcioni plan za realizaciju strategije energetske efikasnosti za ovu godinu. Istraživanja za 15 lokacija za izgradnju mini elektrana biće završena do sredine godine a nakon toga se očekuje tender. Nedavno je i Montenegrobiznis alijansa formirala Odbor za energetiku koji će više sarađivati sa opštinama na ovom pitanju i baviti se skraćivanjem procedure za obezbjeđivanje koncensija za gradnju mini elektrana pa vjerujemo da investitori neće zaobići ni Gornji Bihor i naše područje koje je idealno za gradnju mini elektrana, tim prije, što je na slivu rijeke Popče postojalo čak 115 vodenica - potencijalnih mini elektrana. Duraković i Muratović kažu da prenose raspoloženje građana ovog područja kad se zalažu za njegovu budućnost koja će se ogledati u lancu mini-elektrana. Osim toga, podsjećaju oni, rijeka Popča je bogata i sa brojnim izvorima pitke vode a kada se zna da je nje sve manje, onda vjerujemo da će potencijalni investitori uskoro doći da posjete i naš kraj. Što se tiče stručnih nalaza, oni jasno govore da su naše vode čiste i bakterijski ispitane i biće naš glavni resurs u budućnosti. Riječju, poznati ekolozi iz Petnjice smatraju da se budućnost Gornjeg Bihora može graditi - ekološkim objektima. Izgradnjom mini elektrana i izgradnjom fabrike vode, za šta nijesu potrebna ogromna ulaganja. Na kraju, da kažemo i to da se Ekološko društvo "Popča", kako kažu njegovi čelni ljudi, "bavi i ispitivanjem bioloških svojstava izvorskih voda koja su pokazala izvanredne rezultate. Dakle, sad investitori imaju riječ, zaključuju Duraković i Muratović.
Haćim Duraković nije samo poznat po udarništvu na radnim akcijama već i po neobičnom uspjehu, koji on zove „udarništvo na knjige“. Naime, Duraković je diplomirao na Ekonomskom fakultetu, kao jedan od 12 najboljih studenata, iako je imao četiri razreda osnovene škole. "Nakon jedne akcije i odluke Izvršnog vijeća položio sam prijemni na Univerzitetu u Beogradu. Nedostatak srednjoškolskog obrazovanja nije me spriječio da budem jedan od najboljih studenata prve generacije budućih ekonomista", rekao je Duraković. Osnivač i direktor fabrike tepiha „Mladost“ u Haremima, Duraković je radio kao ekonomista u beranskoj Elektrodistribuciji, u Zemljoradnjičkoj zadruzi „Trpezi“, rožajskom „Gornjem Ibru“, a predsjednik je Ekološkog duštva „Popča“. Rođen je 1927. Godine, u selu Trpezi kod Berana, područje Gornjeg Bihora. Kao deveti sin svojih roditelja, kumovao ga je, preko svog izaslanika Galjana Kršića, Aleksandar Karađorđević i on mu liĉno dao ime Haćim. Osnovnu ĉetvororazrednu školu završio je u selu Trpezi kao odliĉan uĉenik. Budući da ga je kumio Aleksandar Karađorđević, bilo mu je omogućeno dalje školovanje, ali ga ometa izbijanje Drugog svjetskog rata. Nakon završetka rata aktivno se ukljuĉuje u omladinsku organizaciju kao njen predsjednik za selo Trpezi, a ubrzo stupa na dužnost sekretara Komunistiĉke partije u istom selu. Za izvanredne rezultate u izgradnji svoje domovine u periodu 1946  – 1952, od Petog kongresa skojevske omladine, odlikovan je ordenom rada. Za sve što je uĉinio, kao zahvalnost, omogućeno mu je da se upiše na Ekonomski fakultet, bez predhodno završene srednje škole, koji je uspješno završio. Kao odliĉan student više puta je nagrađivan. Po završetku studija zaposlio se u Gornjem Ibru – Rožaje, kao struĉni saradnik, a onda u Elektrodistribuciju Berane, da bi se posle izvjesnog vremena ponovo vratio u Rožaje, u novootvoreno preduzeće Napredak. Poslije toga aktivno se zalaže i otvara zemljoradniĉke zadruge u Gornjem Bihoro koje godinama vrlo uspješno djeluju. Za svoj najveći uspjeh cijeni otvaranje Omladinske zadruge Mladost u Trpezima, koja jezapošljavala 250 radnika. Ekološko društvo "Popča", pored toga što se zalaže da Petnjica dobije status opštine, iz Petnjice je pokrenulo inicijativu da se područje Bihora proglasi zaštićenom zonom eko- turizma. U proglasu se kaže da "Popča" okuplja istinske zaljubljenike prirode koji su orjentisani u smjeru zaštite životne sredine, nastojeći da daju puni doprinos održivom razvoju Petnjice i cijele Crne Gore. "U svojim programima turizam knjižimo kao razvojnu šansu, apelujući na cjelokupno društvo da da svoj maksimum kako bi se na pravi način valorizovali svi prirodni resursi koji vode u tom pravcu", izjavio je Haćim Duraković, predsjednik ekološkog društva "Popča", "Jedno od naših glavnih resursa je vodno bogatstvo i ono bi se uz mala ulaganja moglo dobro unovčiti. Nekad je na slivu rijeke Popče postojalo 115 mlinova za žito. Na svim tim mjestima mogle bi se instalirati protočne elektrane koje bi proizvodile električnu struju bez imalo štetnih uticaja po životnu okolinu", konstatuje Duraković. Iz "Popče" ukazuju na sve prisutnija migracioma kretanja stanovnika Bihora, navodeći da bi vraćanje statusa opštine Petnjica uz izradu i realizaciju krupnih projekata iz oblasti turizma i poljoprivrede mogli da zaustave tako negativne procese. To bi, kako navode, iniciralo veliki broj ljudi iz dijaspore da svoj kapital ulože u zavičaj i na taj način promijena dosta tešku socijalnu sliku Bihora.